01 rujna 2021. DANAS JE NAŠOJ KNJIŽNICI 60. ROĐENDAN!
U Čepinu su knjižničnu djelatnost provodile dvije knjižnice: Knjižnica Centra za kulturu “Polet” Čepin i Hrvatska čitaonica “Matija Gubec” Čepin sve do 1995. godine kada je provedeno njihovo udruživanje, a od 1996. godine djeluje općinska narodna knjižnica pri Centru za kulturu Čepin. Centar za kulturu “Polet” Čepin pravni je sljednik Narodnog sveučilišta Čepin, osnovanog na prijedlog Narodnog odbora općine Čepin 1. veljače 1961. godine.
Knjižnica je Narodnog sveučilišta Čepin otvorena 1. rujna 1961. godine sa 1.700 knjiga iz knjižnice osnovne škole u Čepinu i Čitaonice “Prosvjeta” Čepin, a imala je i čitaonicu sa sekcijom za šah i stolni tenis. Narodno sveučilište mijenja naziv u Centar za kulturu “Polet” Čepin 1. studenoga 1979. godine, a uz rad knjižnice i čitaonice u Čepinu organizira rad knjižnica u još 25 seoskih mjesnih zajednica tadašnje općine Osijek (Ada, Beketinci, Bijelo Brdo, Briješće-Livana, Čepinski Martinci, Čokadinci, Dalj, Dalj Planina, Erdut, Ernestinovo, Hrastin, Josipovac, Ivanovac, Koprivna, Laslovo, Palača, Paulin Dvor, Petrova Slatina, Sarvaš, Silaš, Šodolovci, Tenja, Tenjski Antunovac, Vladislavci, Vuka).
8. svibnja 1996. godine u sudskom je registru Trgovačkog suda u Osijeku promijenjen naziv Centra za kulturu “Polet” Čepin u Centar za kulturu Čepin, sa sjedištem u Čepinu, Kralja Zvonimira 98, gdje je i danas i u čijem je sastavu općinska narodna knjižnica.
Trenutno je fond veličine oko 27.000 svezaka raspoređen na Odjelu za djecu i mlade, Posudbenom odjelu za odrasle, Čitaonici, Posebnim zbirkama i Spremištima. Čitaonica je opremljena suvremenom informatičkom opremom s pristupom internetu (laptopi, projektor), korisnici imaju mogućnost korištenja Clevy Maestro paketa za disleksiju (alat za rad s djecom s teškoćama u čitanju), opreme za slabovidne osobe s povećalom, 3D printera, 18 3D olovaka, 10 micro:bitova, 5 Boson elektroničkih setova, 4 Arduino kreativna edukacijska seta, 3 Maqueen robota. Knjižnica je opremljena i prikladnom opremom za organizaciju likovnih izložbi. Zavičajna je zbirka smještena u posebnoj prostoriji zajedno s ostalim posebnim zbirkama (vrijednim nakladničkim cjelinama, BDI zbirkom, legatom Hrvatske narodne čitaonice „Matija Gubec“…).
Knjižnica tijekom godine provodi niz aktivnosti: promocije knjiga, književne susrete, izložbe novih knjiga, tematske izložbe povodom značajnih obljetnica ili praznika, likovne izložbe, organizira Dane otvorenih vrata, posjete knjižnici najmlađih iz DV Zvončić Čepin, likovno-literarne radionice, posjete drugim baštinskim institucijama (muzeji, arhivi…), organizira kazališne predstave, posebnim programom obilježava Noć knjige 23. travnja, Mjesec hrvatske knjige (15. listopada do 15. studenoga), Dan općine Čepin, državne blagdane i značajne datume, provodi Nacionalni kviz za poticanje čitanja u suradnji s Hrvatskim centrom za dječju knjigu, surađuje s Dječjim vrtićem “Zvončić” iz Čepina, dvjema čepinskim osnovnim školama, udrugama, gospodarskim i drugim subjektima, s drugim knjižnicama i baštinskim institucijama te udrugama građana i institucijama civilnog društva.
Hrvatsku narodnu čitaonicu “Matija Gubec” Čepin osnovala je 28. studenoga 1895. godine skupina tadašnjih uglednika u kavani Mavre Hernutha, na osnovu prijedloga Franje Bato. Već je 2. prosinca iste godine osnovan Inicijativni odbor koji je izradio Pravila “čepinske čitaonice” odobrena dekretom Kraljevske vlade broj 64.333 od 26. siječnja 1897. godine. Prvih je deset godina čitaonica radila u Hernuthovoj kavani (kasnije Centar za kooperaciju IPK Osijek-poljoprivredna zadruga). 1908. godine čitaonica seli u gostionicu Antuna Kralika, starijeg. Na Glavnoj godišnjoj skupštini, održanoj 26. siječnja 1908. godine, zaključeno je da se čitaonica nazove “Hrvatska čitaonica mjesta Čepina”. Izbijanjem Prvog svjetskog rata 1914. godine rad čitaonice zamire punih 6 godina, sve do 27. lipnja 1920., kada je ponovo obnovljena, te je 27. studenoga iste godine proslavljena 25. godišnjica osnivanja čitaonice. Za vrijeme Drugog svjetskog rata ponovo zamire rad čitaonice, a nakon rata preseljena je u prostorije Vilima Biglbauera te 1946. godine dobiva novi naziv Hrvatska čitaonica “Matija Gubec”. Krajem 1962. godine kuću kupuje Josip Kovačević koji daje prostorije na besplatno korištenje HNČ “Matija Gubec”, a ujedno i radi kao knjižničar, sve do 1980. godine kada Čitaonica seli u društvene prostorije u Ulici Ignje Batrneka. Poslije Domovinskog rata počelo se razmišljati o udruživanju HNČ “Matija Gubec” Čepin s Centrom za kulturu “Polet” Čepin u jedinstvenu ustanovu. 22. rujna 1994. godine Odbor HNČ “M. Gubec” donosi odluku o udruživanju, a 12. siječnja 1996. godine Centar za kulturu “Polet” Čepin preuzima knjižnu građu HNČ “M. Gubec” te je tako ugašen njezin stogodišnji samostalni rad. Osim ormara s knjigama, Knjižnica je u posjedu i Knjige inventara i Zapisnika što je iznimno zanimljivo za proučavanje kulturne i društvene povijesti zajednice. Zahvaljujući ovoj Čitaonici uskoro bilježimo 126 godina organiziranog čitanja u Čepinu. Zanimljivo je kako je 85 godina djelovala u prostorijama četiriju gostionica, a gostioničari su knjige izdavali besplatno i tako uz „dobru kapljicu“ širili i dobru književnu riječ. Danas, kada imamo uposlene diplomirane knjižničare, u šali kažemo kako se struka razvijala „od gostioničara – do knjižničara“.
