28 studenoga 2023. IZLOŽBA REPLIKA POSUDA KOSTOLAČKE KULTURE RUČNO IZRAĐENIH OD FOSILIOZIRANOG DRVETA HRASTA LUŽNJAKA
Posted at 14:36h
in Novosti
O AUTORU
Ivo Jelušić rođen je 1959. godine u Vojskovi kod Odžaka (BiH). Pedagošku akademiju završio je u Tuzli, a Pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radio je u osnovnoj i srednjoj školi u Odžaku gdje je bio i ravnatelj. Obavljao je nekoliko dužnosti na općinskoj, županijskoj i federalnoj razini, između ostalog u tri mandata i ministar obrazovanja, kulture i sporta u Županiji Posavskoj. Danas je zaposlen kao rukovoditelj Odgojnopopravnog doma i maloljetničkog zatvora u Orašju. Aktivno sudjeluje u organizaciji brojnih kulturnih i sportskih manifestacija.
Ručnom izradom drvenih posuda po uzoru na keramiku kostolačke kulture, pronađenu na poznatom lokalitetu eneolitskog naselja Pivnica u Bosanskoj Posavini (3250-2800. godine p.n.e) Ivo Jelušić spaja prapovijest, umijeće drvodjelstva i ljubav prema svome zavičaju te stvara priču o povezanosti kulturne i prirodne baštine kroz vrijeme.
Posude izrađuje od abonosa, fosiliziranog stabla hrasta lužnjaka, kojeg je rijeka Bosna pet tisuća godina skrivala u svome koritu utirući u njega svu snagu rijeke i strijelu vremena. Čekala je gospodina Ivu Jelušića te prepustila u vrijedne ruke ovog Posavljaka iznimno vrijedne trupce starog hrasta. Na površinu je isplivao Abonos i dobio novi život.
Ivo Jelušić rođen je 1959. godine u Vojskovi kod Odžaka (BiH). Pedagošku akademiju završio je u Tuzli, a Pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radio je u osnovnoj i srednjoj školi u Odžaku gdje je bio i ravnatelj. Obavljao je nekoliko dužnosti na općinskoj, županijskoj i federalnoj razini, između ostalog u tri mandata i ministar obrazovanja, kulture i sporta u Županiji Posavskoj. Danas je zaposlen kao rukovoditelj Odgojnopopravnog doma i maloljetničkog zatvora u Orašju. Aktivno sudjeluje u organizaciji brojnih kulturnih i sportskih manifestacija.
Ručnom izradom drvenih posuda po uzoru na keramiku kostolačke kulture, pronađenu na poznatom lokalitetu eneolitskog naselja Pivnica u Bosanskoj Posavini (3250-2800. godine p.n.e) Ivo Jelušić spaja prapovijest, umijeće drvodjelstva i ljubav prema svome zavičaju te stvara priču o povezanosti kulturne i prirodne baštine kroz vrijeme.
Posude izrađuje od abonosa, fosiliziranog stabla hrasta lužnjaka, kojeg je rijeka Bosna pet tisuća godina skrivala u svome koritu utirući u njega svu snagu rijeke i strijelu vremena. Čekala je gospodina Ivu Jelušića te prepustila u vrijedne ruke ovog Posavljaka iznimno vrijedne trupce starog hrasta. Na površinu je isplivao Abonos i dobio novi život.
KOSTOLAČKA KULTURA
Kostolačka kultura datirana je u kasni eneolitik kraj 4. i 3. tisućljeće prije Krista, a nazvana je prema lokalitetu Kostolac u Republici Srbiji (Vasić, 1906.) gdje su pronađeni prvi ulomci keramike. Kao zasebna kulturna pojava definirana je 1953. godine (Milojčić, 1953), a prije toga je, na temelju ukrasa koji se pojavljuju na keramičkim predmetima, često povezivana s badenskom, vučedolskom i kulturom Coţofeni (Balen, 2010). Definirana je prema oblicima i načinima ukrašavanja keramičkih posuda, što se u prvome redu odnosi na brazdasto urezivanje i ubadanje, često ispunjeno bijelom inkrustacijom.
Kostolačka kultura na prostoru današnje istočne Hrvatske, središnje i istočne Srbije, sjeverne Bosne, Rumunjske, Mađarske i dijelove Slovačke nastala je djelovanjem badenske kulture na autohtonu
neolitičku osnovu te je samostalno egzistirala do formiranja vučedolske kulture kojoj je poslužila kao temelj za razvoj ornamentalnog stila.
Sliv gornjeg i donjeg toka rijeke Bosne područje je jugozapadnog, perifernog rasprostiranja kostolačke kulture na bosanskohercegovačkom području s najznačajnijim lokalitetom Pivnica kod Odžaka. Upravo keramički ulomci posuda pronađenih na ovom lokalitetu prikazani su ovom izložbom replika
izrađenih od abonosa, fosiliziranog hrasta lužnjaka, pronađenog u koritu rijeke Bosne, čija je starost procijenjena na više od 5000 godina.
Kostolačka kultura datirana je u kasni eneolitik kraj 4. i 3. tisućljeće prije Krista, a nazvana je prema lokalitetu Kostolac u Republici Srbiji (Vasić, 1906.) gdje su pronađeni prvi ulomci keramike. Kao zasebna kulturna pojava definirana je 1953. godine (Milojčić, 1953), a prije toga je, na temelju ukrasa koji se pojavljuju na keramičkim predmetima, često povezivana s badenskom, vučedolskom i kulturom Coţofeni (Balen, 2010). Definirana je prema oblicima i načinima ukrašavanja keramičkih posuda, što se u prvome redu odnosi na brazdasto urezivanje i ubadanje, često ispunjeno bijelom inkrustacijom.
Kostolačka kultura na prostoru današnje istočne Hrvatske, središnje i istočne Srbije, sjeverne Bosne, Rumunjske, Mađarske i dijelove Slovačke nastala je djelovanjem badenske kulture na autohtonu
neolitičku osnovu te je samostalno egzistirala do formiranja vučedolske kulture kojoj je poslužila kao temelj za razvoj ornamentalnog stila.
Sliv gornjeg i donjeg toka rijeke Bosne područje je jugozapadnog, perifernog rasprostiranja kostolačke kulture na bosanskohercegovačkom području s najznačajnijim lokalitetom Pivnica kod Odžaka. Upravo keramički ulomci posuda pronađenih na ovom lokalitetu prikazani su ovom izložbom replika
izrađenih od abonosa, fosiliziranog hrasta lužnjaka, pronađenog u koritu rijeke Bosne, čija je starost procijenjena na više od 5000 godina.
